Visa, MasterCard, PayPalShop with confidenceSecured by ThawteKlarna

Povijest kave

Kao i sve legende, i podrijetlo kave je vrlo sporno. Barem se čini da se povjesničari slažu oko jedne točke: vrlo vjerojatno je već u 13. stoljeću rasla vrsta divlje kave na tada još uvijek neprohodnom lancu brežuljaka na obali Jemena. Postoje izvješća da je tamošnja skupina pustinjaka, koji su živjeli od poljoprivrede i stočarstva, promatrala kako je njihove koze čim bi pojele određeno lišće i sjemenke zimzelenog grma, uhvatio nemir i nesanica. Tako se dogodilo da su redovnici tu biljku koristili i kao namirnicu i kao napitak.

Običaj ispijanja stimulirajućeg napitka koji se tada nazivao „arapska kava“ proširio se među Egipćanima, pa kasnije i među Turcima. Činjenica je da su stari Jemen u 16. stoljeću osvojili Egipćani, potom Perzijanci i Arapi te konačno Osmanlije.

Kronologija kulture kavana

1554 u Carigradu (današnjem Istanbulu) otvorena je prva kavana
1647 prva kavana u Veneciju na Trgu sv. Marka
1650 kava se pojavljuje u Marseillesu, Amsterdamu, Hamburgu, Parizu i Londonu i nastaju prvi „kafići“.
1685 u Beču se otvara prva kavana koju osniva Armenac Johannes Theodat
1720 u Veneciji se otvara kafić „Florian“.
1723 u Veneciji se otvara kafić „Aurora“.
1760 u Rimu se otvara kafić „Greco“.
1733 u Firenci se otvara kafić „Gilli“
1815 u Firenci se otvara kafić „Giacosa“
1882 u Firenci se otvara kafić „Rivoire“
1900 u Beču se otvara 600. kavana

18. stoljeće do danas

Krajem 18. i početkom 19. stoljeća na otoku Martiniku rasprostiru se plantaže kave s približno 20 milijuna grmova kave čije je vrste uvezao kapetan Mathieu de Cliau iz staklenika dvorca Versaillesa. S Martinika se plantaže šire i na ostale otoke Malih Antila i u vrlo kratkom vremenu postižu proizvodnju koja je pokrivala tadašnje 3/4 europskih potreba. Od tog trenutka jako opada potražnja za „orijentalnom kavom“. Danas gotovo cijela proizvodnja potječe iz Srednje Amerike, Brazila i tropskih područja Južne Amerike. Godišnje se u svijetu proizvede približno 100 milijuna vreća, a na vrhu se nalazi Brazil s gotovo 1/4 svjetske proizvodnje i vlastitom potrošnjom od 9 milijuna vreća.